Glodavci Miševi, štakori i ostali mišoliki glodavci ne samo da predstavljaju opasnost za Vaše zdravlje, već mogu prouzročiti i vrlo veliku materijalnu štetu. Vrlo su inteligentne životinje, brzo uče, lako se prilagođavaju i brzo se razmnožavaju.
U samo nekoliko mjeseci od prisutnosti nekoliko štakora ili miševa može se razviti prava epidemija ovih životinja. U svijetu je opisano više od 2800 vrsta glodavaca. Mišolikim glodavcima nazivamo različite vrste miševa, voluharica, sljepaša, skočimiša, hrčaka i puhova.
Za njih su karakteristični prednji zubi, sjekutići, koji nemaju korijen i stalno rastu. Kako bi životinja «istrošila» odnosno smanjila zube, stalno glođe. Kada se uzme u obzir da su vrlo znatiželjni, tada je za očekivati da će gristi sve što im je dostupno, neovisno o vrsti materijala. Glodanjem i izlučevinama zagađuju uskladištene namirnice, električne aparate i opremu, kablove, progrizaju kroz sve vrste materijala, što dovodi i do velikih financijskih gubitaka. Glodati će drvo, papir, plastiku, građevinski materijal, doslovno sve što im se nađe na putu. Pregrizanje električnih vodova može dovesti do kratkog spoja i požara, materijalne štete na električnim aparatima, izbacivanja sustava obrade podataka... u poljoprivredi također izazivaju velike štete kako uništavanjem usjeva, tako i uništavanjem uskladištenih žitaricama, koje postaju neprikladne za daljnju distribuciju, preradu i na kraju potrošnju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak je 25% ukupnog usjeva uništeno zbog glodavaca.
U kratko, šteta može biti velika, skupa i nadasve opasna. Velika opasnost prijeti i od prijenosa zaranih bolesti koji se može odvijati na dva načina:
putem izlučevina (izmet, slina, urin) stalno kontaminiraju hranu i površine, a iz izmeta su izolirane različite bakterije i virusi koji se u dodiru sa kožom ili sluznicom mogu prenijeti na čovjeka i
kao vektori mogu prenijeti uzročnike bolesti na koje su oni sami imuni.
Kada se govori o zaraznim bolestima, glodavci najčešće prenose tifus, paratifus, salmonele, leptospiroze, tularemiju, dermatomikoze, hanta – virus, različite parazite...
Uz sve navedeno, glodavci prisutni u nekom prostoru imaju i vrlo velik psihološki učinak na ljude. Većina ljudi glodavce percipira kao nešto odvratno, a obzirom na njihov način života ulijevaju i strah od prijenosa zaraznih bolesti, a njihova prisutnost se vrlo često povezuje s osjećajem srama koji se javlja kao posljedica predrasude da se glodavci nastanjuju samo u uvjetima manjkave higijene.