Dezinsekcija moljaca Moljci pripadaju redu lepidoptera te su u uskoj vezi s leptirima.
Većinom su kukci ovog reda zapravo moljci. Pretpostavlja se da na Zemlji ima oko 160 000 opisanih vrsta moljaca, gotovo 10 puta više nego leptira. Većinom su noćne životinje, no često se sreću i vrste aktivne tijekom večeri pa i dana.
Larva moljca (gusjenica) na kraju svog razvojnog stadija stvara kukuljicu iz koje izlazi odrasli moljac s razvijenim krilima. Gusjenice nekih vrsta moljaca kopaju rupe u zemlji i tamo žive sve dok nisu spremne za preobrazbu u odraslu jedinku. Mnoge vrste moljaca, posebno njihovih larvi, odnosno gusjenica, se smatraju velikim agronomskim štetnicima obzirom da se hrane na usjevima i posljedično ih uništavaju.
U umjerenim klimama kao što je naša, stvaraju izrazito velike štete, posebno u voćnjacima. Također, larve nekih vrsta se hrane tekstilom od prirodnih vlakana kao što su vuna i svila, te brašnom i sličnim namirnicama.
Upravo zbog toga se te vrste smatrajuštetnicima i potrebno ih je suzbijati kako ne bi uništavali imovinu i zalihe namirnica.
S druge strane, neke vrste kao što je Bombyx mori, Antheraea pernyi, Antheraea assamensis se uzgajaju zbog proizvodnje svile. Gusjenica Gonimbrasia belina iz porodice Saturniidae se uzgaja kao značajan izvor hrane u južnim dijelovima Afrike.
Često pretpostavljamo da su odrasli moljci ti koji nam uništavaju namirnice ili odjeću u ormaru. No, kod većine vrsta, odrasli moljci ili uopće ne jedu, a ako se i hrane, piju nektar iz cvijeća.
Moljci su vrlo često u prirodi na meti grabežljivaca i često služe kao hrana šišmišima, nekim vrstama sova, pticama i gušterima.
Često se moljce može vidjeti kako lete oko izvora svjetlosti, no do danas nije pronađen razlog zašto je tome tako. Jedna je hipoteza da moljci koriste tehniku nebeske navigacije nazvanu transverzalna orijentacija. kako bi letjeli ravno, održavaju konstantni kut u odnosu na svijetlo nebesko tijelo poput Mjeseca.
Obzirom da su nebeska tijela toliko udaljena, promjena kuta između moljca i izvora svjetla je zanemariva, čak i ako se radi o letu na velikim udaljenostima. Također, Mjesec će uvijek biti u gornjem dijelu vidnog polja ili na horizontu.
Kada moljac počne pratiti mnogo bliže svijetlo tijelo i koristiti ga kao orijentacijsku točku, taj kut se izrazito mijenja već na kraćim udaljenostima.
Uz promjenu kuta dolazi i do pomicanja orijentacijske točke često i ispod horizonta. U tom slučaju, moljac instinktivno pokušava promijeniti putanju leta i okreće se prema izvoru svjetla te polako pada sve bliže i bliže svjetiljci.
Kako bi ste spriječili nastajanje veće štete u skaldištu ili vlastitom domu, obratite se našem stručnom timu za pomoć.