Dezinsekcija buha
Buhe se najčešće javljaju u kućanstvima sa kućnim ljubimcima. Postoji mogućnost prijenosa zaraznih bolesti, kao što su različite trakavice, npr. pseća trakavica, dokazan je i prijenos FLV (Friend Leucemia Virus) različite bakterije poput rikecije, brucele, stafilokoka i sličnih, te naravno, one najpoznatije – Yersinia pestis, uzročnik kuge. Na sreću, ovakve zaraze su kod nas vrlo rijetke.
Ugrizi buhe mnogo češće izazivaju jake alergijske reakcije koje izbijaju zbog sastava sline. Kao i kod stjenica, i u slini buhe se nalaze određene tvari koje sprečavaju zgrušavanje krvi. Na mjestu uboga se tako mogu razviti razni lakši upalni procesi koji se mogu razviti u ekcem. Često se događa da ljudi sami izazovu infekciju nakon češanja mjesta uboda, na način da češanjem naprave ranicu i unesu u nju različite uzročnike bolesti prljavim rukama, izmet buhe ako je pokraj uboda... ljudi im nisu primarni izvor krvnog obroka, no ako je populacija izrazito velika, napast će i ljude. Odrasle jedinke se hrane krvlju do koje dolaze bušenjem sitne rupe u gornjem sloju kože toplokrvnih životinja, a larve se prehranjuju organskim tvarima u tepisima, krevetima, pukotinama u parketu...
Većinom su veličine 2 – 3 mm, nemaju krila, abdomen im je postrance spljošten. Stražnji par nogu je vrlo dobro razvijen za skakanje, te mogu skočiti i do 50 cm. Za razliku od muha i osa, buhe nemaju fasetirane oči, već po jedno oko sa obje strane glave. Bodenje i sisanje krvi omogućava im dobro razvijen usni aparat. Larve buhe nemaju niti noge, niti oči. Odrasle jedinke se svakodnevno hrane krvlju domaćina. Domaćin je prvenstveno sisavac, a ukoliko sisavci nisu dostupni, kao izvor hrane poslužit će i ptice. Obzirom da toplokrvne životinje napadaju isključivo zbog hrane, na domaćinu se može naći do 1 % populacije.
Ženka polaže i nekoliko stotina jaja u madrace, tepihe, ležajeve kućnih ljubimaca, između dijelova parketa... kroz nekoliko dana iz jaja se izliježu larve i hrane se organskim otpadom, plijesnima, pa čak i izmetom odraslih buha. U idealnim uvjetima za razvoj im treba po prilici 2 tjedna. Ukoliko uvjeti nisu povoljni, posebice ako nema izvora krvnog obroka, razvoj se može usporiti, pa i zaustaviti na duži vremenski period, no čim se pojavi mogući domaćin, razvoj se nastavlja već nakon prvog krvnog obroka. Primjerice, ulaskom u stan koji je bio duže zatvoren, a prije su u njemu boravili kućni ljubimci, zahvaljujući toplini koju tijelo odaje, te izdahnutom CO2, buhe se bude i kreću u potragu za krvnim obrokom.
U kućanstvima se najčešće javljaju dvije vrste buha, a to su pseća i mačja buha. Ostale vrste kao što su ljudska buha (Pulex irritans), kokošja buha (Ceratophyllus gallinae), ježeva buha (Archaeopsylla erinacei), mišja (Leptopsyllus segenis) i druge također mogu napasti čovjeka, no nisu tako česte kao pseća i mačja buha.
U borbi s buhama, najvažnije je prije svega zaštititi kućne ljubimce. Redovito održavanje krzna, te korištenje raznih preparata namijenjenih kućnim ljubimcima mogu smanjiti mogućnost pojave buha u Vašem domu. Također, Vaš veterinar će Vam dati najbolji savjet kako da svog kućnog ljubimca najbolje zaštitite od ovih parazita. Najvažnije je reagirati odmah. Kada primijetite da se Vaš kućni ljubimac učestalo češe ili grize, s pravom možete posumnjati na infestaciju buha. Kod čišćenja mjesta na kojem Vaš ljubimac spava, pazite da prilikom premještanja deke, kućice, jastuka ne prenesete buhe u druge prostorije u koje Vaš ljubimac inače ne zalazi. Usisavač nakon korištenja dobro očistite, a vrećicu bacite jer su usisane buhe i njihove larve još uvijek žive. Posteljinu ljubimca perite na najmanje 60°C, tako da bi bilo dobro da prilikom kupovine obratite pažnju na osobine materijala.
Osim što je potrebno očistiti i zaštititi ljubimca od buha, često je potrebno provesti i mjere dezinsekcije u prostoru kako bi se uništile sve larve i odrasle jedinke skrivene u tepisima, parketima, ormarima... Naša tvrtka Vam nudi brzu i učinkovitu pomoć u rješavanju problema s buhama, stoga, obratite nam se s povjerenjem.